Pravno okruženje

Pravno okruženje za djelovanje OCD se nije značajno promijenilo u 2018. godini. 

Zakon o nevladinim organizacijama, koji je izmijenjen i dopunjen u 2017. godini, uređuje pitanja osnivanja, statusa, finansiranja, nadzora i drugih aspekata djelovanja OCD. Zakonom su definisana dva oblika nevladinih organizacija – nevladina udruženja i nevladine fondacije. Vjerske zajednice isključene su iz primjene zakona. Strategija unapređenja podsticajnog okruženja za djelovanje NVO za period od 2018 -2020. godine, koja je usvojena u januaru 2018. godine, pruža strateški okvir za razvoj OCD-a u Crnoj Gori. Dio OCD kritikovao je usvajanje ove strategije, tvrdeći da ona nije odraz potreba NVO u Crnoj Gori. 

Organizacija stiče status pravnog lica upisom u Registar nevladinih organizacija, što je uglavnom jednostavan proces. Nevladino udruženje mogu osnovati najmanje tri lica, od kojih jedno sa prebivalištem, boravištem ili sjedištem u Crnoj Gori. Uz saglasnost zakonskog zastupnika, osnivač može biti i maloljetno lice sa navršenih 14 godina života. Nevladinu fondaciju može osnovati jedno ili više lica, nezavisno od prebivalištva, boravišta ili sjedišta. Strana OCD može djelovati u Crnoj Gori nakon što upiše svoje predstavništvo u registar koji vodi Ministarstvo javne uprave. Izmjene i dopune iz 2017. godine predviđaju da se potrebna dokumentacija mora dostaviti na crnogorskom jeziku. Prema Zakonu, naziv nevladine organizacije ne može sadržati riječi koje su slične nazivu državnih i lokalnih organa. Izmjene i dopune Zakona iz 2017. godine produžile su rok za postupanje po zahtjevu za upis u Registar sa deset na 30 dana od dana podnošenja uredne i potpune prijave. Prema izmjenama i dopunama ministarstvo može da odbije zahtjev organizacije za upis u Registar ukoliko su njenim statutom utvđeni ciljevi koji su u suprotnosti sa Ustavom ili zakonom. Organizacija se može žaliti na takvu odluku podnošenjem tužbe Upravnom sudu. Onlajn registracija nije moguća. Strategija unapređenja podsticajnog okruženja za djelovanje NVO za period od 2018 2020. godine zahtijeva da se do kraja 2019. godine kreira novi Registar NVO. Na papiru, OCD uživaju slobode i pravne garancije neophodne za obavljanje svog posla. U praksi, međutim, rad OCD često nailazi na konfrontaciju od strane Vlade. U 2018. godini predstavnici NVO-a smijenjeni su s pozicija članova Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) i Savjeta Agencije za elektronske medije (AEM), nakon što je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) zaključila da su u konfliktu interesa. Pored toga, Skupština je razriješila Vanju Ćalović Marković, predstavnicu nevladine organizacije, sa mjesta u Savjetu ASK-a, zbog navodnog kršenja Zakona o sprječavanju korupcije. Upravni sud je, međutim, poništio odluku ASK-a. Taj postupak još traje, a Ćalović Marković je podnijela tužbu Upravnom sudu protiv nove odluke ASK-a. Evropska komisija (EK) je u svom izvještaju za 2018. godinu istakla da takvi slučajevi političkog uplitanja u rad ovih tijela izazivaju ozbiljnu zabrinutost. 

U 2018. godini, vladini zvaničnici, uključujući i predsjednika, optužili su neke vodeće NVO da se bore za vlast nakon objavljivanja dokumenta u kojem su pozvale Evropsku komisiju da razmotri uvođenje klauzule balansa, odnosno suspenziju pregovora s Crnom Gorom dok zemlja ne pokaže veću posvećenost reformama u oblastima vladavine prava.  

U skladu sa Zakonom o porezu na dobit pravnih lica, OCD se izuzimaju od plaćanja poreza na dobit ako su osnovane za obavljanje nedobitne djelatnosti. Na projektima koje finansira EU svi troškovi iznad 50 eura oslobođeni su PDV-a. Međutim, postoje situacije kada nadležnim organima nedostaju informacije za sprovođenje procedura koje se odnose na EU grantove. 

Zakon o porezu na dobit pravnih lica priznaje donacije nevladinim organizacijama do 3,5 % ukupnih prihoda na nivou godine kao poreski rashod; samo donacije koje podržavaju pitanja koja su definisana zakonom ispunjavaju uslove za ove pogodnosti. Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica određuje da se donacije u zdravstvene, obrazovne, sportske i kulturne svrhe, kao i za zaštitu životne sredine, priznaju kao rashod najviše do 3,5 % ukupnog prihoda. Strategija unapređenja podsticajnog okruženja za djelovanje NVO uključuje planove za usaglašavanje oblasti koje imaju pravo na poreske olakšice na osnovu ova dva zakona. 

OCD mogu obavljati privredne djelatnosti ako su upisane u posebni registar, Registar privrednih subjekata. Međutim, prihod od privrednih djelatnosti u tekućoj godini ne smije prelaziti iznos od 4.000 eura ili 20 % ukupnog godišnjeg prihoda u prethodnoj godini. Ovaj finansijski limit predstavlja prepreku za učešće OCD u postupku javnih nabavki, jer su one uglavnom iznad ovog limita. Stoga OCD koje žele da učestvuju u postupcima javne nabavke za veće vrijednosti moraju osnovati zasebna preduzeća.  

Zakon o radu tretira OCD poput ostalih poslodavaca, što predstavlja izazov uzimajući u obzir da se OCD uglavnom finansiraju na projektnoj bazi i stoga ne mogu obezbijediti dugoročno i stabilno zapošljenje 

OCD imaju ograničen pristup pravnim uslugama. U određenim slučajevima, Akcija za ljudska prava pruža pravnu pomoć aktivistima nevladinih organizacija.