Javni imidž

Imidž nevladinih organizacija nije se bitno promijenio u 2020. godini.

Mediji u velikoj mjeri izvještavaju o inicijativama i aktivnostima koje sprovode vodeće organizacije civilnog društva. Predstavnici OCD-a su gotovo svakodnevno prisutni u medijima i gostuju u popularnim TV emisijama koje se bave temama iz njihovog područja rada. Građani stoga uglavnom znaju ko su lideri istaknutijih OCD-a.

Nema dostupnih podataka o tome koliko je praćenje aktivnosti vlade ili pružanje usluga od strane nevladinih organizacija u vrijeme pandemije koronavirusa uticalo na percepciju građana o civilnom sektoru. Dostupni podaci ukazuju na to da je povjerenje građana u različite institucije, uključujući i NVO, na tradicionalno niskom nivou. Istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) o povjerenju građana u institucije, koje je sprovedeno u avgustu 2020. godine, pokazalao je da 37.9% ispitanika vjeruje nevladinim organizacijama, što je niže u odnosu na decembar 2019. godine, kada je povjerenje javnosti iznosilo 39.3%.

Istraživanje javnog mnjenja koje je sproveo CRNVO u oktobru 2019. godine pokazalo je da 21% ispitanika percipira nevladine organizacije kao „borce za pravdu ili ljudska prava“. Podaci iz istog istraživanja pokazuju da 58% građana smatra da su NVO dobra mogućnost organizovanja građana radi rješavanja važnih društvenih pitanja. Međutim, nešto više od polovine građana (54%) smatra da NVO služe vještim pojedincima da se dočepaju novca i uticaja. Četvrtina građana smatra da rad nevladinih organzacija treba zabraniti, jer služe interesima stranih država. Istraživanje je takođe pokazalo da građani pozitivnije reaguju na izraz organizacija civilnog drustva, nego na termin nevladina organizacija. Naime, 12% građana sumnja u stručnost i dobre namjere NVO, dok svega 2% sumnja u stručnost i dobre namere OCD-a.

OCD su percipirane kao važna podrška svim ključnim reformskim procesima. Novi predsjednik Vlade je inicirao sastanke sa predstavnicima nevladinog sektora u postizbornom periodu, ali još je još uvijek rano govoriti o tome kako nova vlast percipira nevladine organizacije. Percepcija OCD-a od strane poslovnog sektora se nije promijenila u 2020. godini, pa je saradnja između ova dva sektora i dalje ograničena.

Sve je više organizacija koje razvijaju strategije odnosa s javnošću (PR strategije) i nastoje da putem medija predstave javnosti svoja istraživanja i analize na lako razumljiv način. Međutim, većina OCD nema osobu koja je konkretno zadužena za PR ili komunikacije. Zakon o NVO propisuje da nevladine organizacije u svojim statutima utvrđuju način ostvarivanja javnosti svog rada. Razvijenije OCD gotovo svakodnevno komuniciraju i promovišu svoj rad putem društvenih mreža (prvenstveno Facebooka, Tvittera i Instagrama). OCD sve više koriste infografike, video animacije i druge zanimljive sadržaje u svojim objavama na društvenim mrežama.

Sve više organizacija na svojim veb stranicama objavljuje godišnje izvještaje koji sadrže informacije o realizovanim projektima, aktivnostima, budžetima i donatorima. Međutim, mnoge organizacije nemaju svoje veb stranice, pa informacije o njihovom radu nisu uvijek lako dostupne. Kako bi dokazali da se finansijsko poslovanje vrši u skladu sa zakonom, poželjni su revizorski izvještaji, međutim organizacije odlučuju o tome da li će finansirati izradu tih izvještaja i da li će ih objavljivati na svojim veb stranicama.

 * Izjava o odricanju odgovornosti: Ovdje su iznesena mišljenja panelista i drugih istraživača u projektu i ne odražavaju nužno stavove USAID-a ili FHI 360

Indeks održivosti OCD-a je analitički instrument koji mjeri napredak civilnog sektora u regionu Centralne i Istočne Evrope i Evroazije.

››  Indeks ispituje sveukupno okruženje za razvoj civilnog društva,
kroz sedam dimenzija. ‹‹

© 2020 Centar za demokratsku tranziciju