Zagovaranje-old

Zagovaranje OCD-a nije se značajno promijenilo u 2018. godini. 

Zakonom o državnoj upravi je propisano da organi državne uprave ostvaruju saradnju sa NVOima u postupku sprovođenja javnih rasprava u pripremi zakona i strategija i radu radnih grupa i drugih tijela. Međutim, zakon propisuje da sprovođenje javnih rasprava nije obavezno kada se uređuju pitanja iz oblasti odbrane i bezbjednosti, godišnjeg budžeta ali i u vanrednim, hitnim ili nepredviljivim oklonostima i u situacijama kada se zakonom ne određuje bitno drugačije neko pitanje. NVO sektor je kritikovao te izuzetke zbog ograničavanja mogućnosti uticanja na procese donošenja odluka. 

Procedura organizovanja javnih rasprava često nije ispoštovana ili je ispoštovana samo u određenim dijelovima. Osim toga, OCD se žale da njihovi prijedlozi često ne budu prihvaćeni. Slikoviti primjer predstavlja Zakon o javnim nabavkama, kada je, prema Institutu Alternativa, Vlada odbila 80% od ukupnog broja svih pristiglih komentara zainteresovane javnosti. Postoje i primjeri potpunog zaobilaženja javnih rasprava prilikom donošenja važnih propisa. Na primjer, Vlada je usvojila Zakon o slobodnom pristupu informacijama bez organizovanja javne rasprave. 

Sredinom 2018. Vlada je donijela Uredbu o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija, čime su se objedinile dvije uredbe koje su prethodno regulisale ta pitanja. Prema izvještaju Ministarstva javne uprave (u daljem tekstu: Izvještaj), prethodne uredbe se nijesu dosljedno sprovodile tokom 2017. godine. Prethodna Uredba o načinu i postupku ostvarivanja saradnje organa državne uprave i nevladinih organizacija propisivala je objavljivanje programa rada, izvještaja o radu i kontakt osobe zadužene za saradnju s nevladinim organizacijama. Prema Izvještaju, u 2017. godini 33 % ministarstava nije objavilo programe rada, a otprilike 17 % njih nije objavilo izvještaje o radu. Podatke o kontakt osobama nije objavilo 15 % organa. Nova uredba ne propisuje ove obaveze, ali se Zakon o slobodnom pristupu informacijama i dalje zahtijeva objavljivanje programa rada i izvještaja o radu svih organa vlasti. Novom uredbom ukinuta je i obaveza imenovanja državnog službenika ili namještenika zaduženog za saradnju s nevladinim organizacijama. U Strategiji unapređenja podsticajnog okruženja za djelovanje NVO navodi se da kontakt osobe za saradnju NVO-ima treba prepoznati kao ključne osobe u procesu sprovođenja javnih rasprava u ministarstvima. 

Zakon o nevladinim organizacijama obavezuje vladu da konsultuje NVO prilikom utvrđivanja prioritetnih oblasti od javnog interesa i visine sredstava za finansiranje projekata i programa NVO. U izvještaju se navodi da su ministarstva, koja su tokom 2017. godine programirala sredstva za narednu godinu, ispunila tu obavezu. 

Učešće u radnim grupama i tijelima koje obrazuju državni organi predstavlja dominantan oblik saradnje nevladinih organizacija sa državnom upravom. Crna Gora je prva država koja je uključila predstavnika NVO u radne grupe za pregovaračka poglavlja o pristupanju EU. U 2017. godini objavljeno je 89 javnih poziva, mahom od strane ministarstava, za izbor predstavnika NVO u 97 radnih grupa. U skoro polovini slučajeva nije bilo interesovanja NVO za učešće u tim radnim grupama.  Prema Izvještaju, 62 predstavnika NVO je izabrano za učešće u radnim grupama u 2017. godini, s tim da nijesu dostupne informacije o članstvu određenih radnih grupa. OCD se često žale da je njihovo učešće u radnim grupama obesmišljeno i da su uključene samo radi ispunjavanja formalnih zahtjeva.  EK je u posljednjem izvještaju prepoznala potrebu jačanja uslova za proces konsultacija. 

Ministarstva uglavnom ne objavljuju spisak zakona o kojima će sprovoditi javnu raspravu u toku godine. Praksa objavljivanja izvještaja da javnih rasprava takođe je neadekvatna. Prema Izvještaju, u 2017. godini 72 % ministarstava nije objavilo svoje godišnje planove javnih rasprava. U istoj godini objavljeno je 44 poziva za javnu raspravu o nacrtu zakona, dok je objavljeno samo 30 izvještaja sa javnih rasprava. 

Izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama usvojenim u 2017. godini regulisana je ponovna upotreba informacija, u skladu s EU standardima. Međutim, izmjenama i dopunama su uvedena i nova ograničenja pristupa informacijama koje predstavljaju poslovnu ili poresku tajnu, što stvara rizik neopravdanog proglašavanja dokumenata tajnim. 

Bilo je primjera uspješnih zagovaračkih inicijativa OCD-a u 2018. godini. Nekoliko vodećih nevladinih organizacija koje djeluju na nacionalnom nivou nastavilo je da prati oblasti povezane s pregovorima s EU-om, kao što su reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, reforma javne uprave i medijske slobode. Ove nevladine organizacije koristile su standardne tehnike zagovaranja, koje uključuju i dostavljanje priloga izvještajima EU o napretku. U novembru je oformljen privremeni parlamentarni Odbor za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva; u Odboru su predstavnici tri nevladinr organizacije. Odbor je dužan da pripremi i podnese parlamentu predloge za izmjene i dopune zakona i drugih akata do kraja septembra 2019. godine. 

Tokom 2018. godine OCD su se takođe bavile zagovaranjem s fokusom na zaštitu i unapređenje ljudskih prava, posebno RAE (Romi, Aškalije i Egipćani) i LGBTI populacije. U novembru je nevladina organizacija Queer Montenegro organizovala šestu Paradu ponosa koja je protekla bez incidenata. 

OCD-i su takođe radili na suzbijanju govora mržnje, nasilnog ekstremizma i radikalizacije. Forum MNE i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) postali su članovi Operativnog tima za implementaciju Strategije za suzbijanje nasilnog ekstremizma. U cilju podizanja svijesti javnosti, podsticanja dijaloga i boljeg razumijevanja različitih oblika nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu, Ministarstvo unutrašnjih poslova i CDT, u saradnji sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori, pripremili su krajem godine Nacionalnu platformu za suzbijanje nasilnog ekstremizma. Platforma treba da objedini predstavnike nadležnih državnih institucija, lokalnih samouprava, medija, političkih stranaka, nevladinih udruženja, vjerskih zajednica, akademske zajednice i pojedince koji mogu doprinijeti suprotstavljanju ovim fenomenima. 

Zakon o lokalnoj samoupravi koji uređuje saradnju između organizacija civilnog društva i lokalnih vlasti, ali još uvijek se ne primjenjuje dosljedno. Učešće OCD-a u donošenju odluka na lokalnom nivou je ograničeno, s izuzetkom Glavnog grada gdje se nalazi većina dobro razvijenih organizacija. 

Strategijom unapređenja podsticajnog okruženja za djelovanje NVO predviđeno je obrazovanje novog Savjeta za saradnju s NVO. Sredinom 2018. godine donijeta je Odluka kojom je izmijenjen mandat i sastav Savjeta u odnosu na prethodni, koji nije funkcionisao usljed bojkota njegovih članova. Novom Odlukom je nadležnost Savjeta svedena na praćenje sprovođenja Strategije i akcionog plana, davanje mišljenja o nacrtima propisima i dokumentima koji se odnose na rad i razvoj NVO i davanje mišljenja o njihovoj primjeni. Pored toga, broj članova Savjeta je smanjen sa 23 na 13, i oni se više ne biraju na period od četiri, već tri godine. Procedura izbora novih članovi Savjeta je dovršena u septembru, nakon tri javna poziva za predlaganje članova iz reda NVO. 

Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva javne uprave, usvojenim u septembru 2018, osnovan je Direktorat za dobru javnu upravu i djelovanje NVO, kojeg čine tri direkcije: Direkcija za upravljanje i praćenje procesom reforme javne uprave, Direkcija za registraciju, evidencije nevladinih organizacija i političkih partija i Direkcija za saradnju sa nevladinim organizacijama. Ministarstvo je ovu organizacionu promjenu obrazložilo nastojanjima da se svi poslovi koji se tiču registracije, evidencije, finansiranja i saradnje sa NVO objedine na jednom mjestu.

© 2020 Centar za demokratsku tranziciju