Zagovaranje

›› Zagovaranje OCD-a se nije značajno promijenilo u 2019. godini.

Zakonom o državnoj upravi je propisano da organi državne uprave ostvaruju saradnju sa nevladinim organizacijama u postupku sprovođenja javnih rasprava u pripremi zakona i strategija i radu radnih grupa i drugih tijela. Međutim, zakon propisuje da sprovođenje javnih rasprava nije obavezno kada se uređuju pitanja iz oblasti odbrane i bezbjednosti, godišnjeg budžeta, ali i u vanrednim, hitnim ili nepredviđenim oklonostima, kao i u situacijama kada se zakonom neko pitanje ne određuje bitno drugačije. Iako nije poznato u kojoj je mjeri ova odredba primjenjivana tokom 2019. godine, ona ostavlja veliko diskreciono pravo i predstavlja rizik da se važna pitanja predstave kao sekundarna i nebitna, pa se takvi propisi usvoje bez konsultovanja javnosti.

Shodno zakonu, predstavnici civilnog sektora formalno učestvuju u javnim raspravama i radu radnih grupa i drugih tijela. Međutim, institucije uglavnom zanemaruju prijedloge i sugestije koje dolaze od strane OCD-a. Podaci Ministarstva javne uprave pokazuju da je u 2018. godini na javnim raspravama u pripremi 99 zakona i strategija pristiglo 1.523 komentara, od čega je prihvaćeno samo nešto više od polovine.

Evropska komisija u svom posljednjem izvještaju ističe da je potrebno obezbijediti istinsku uključenost OCD-a u proces kreiranja politika, kao i da se često OCD-ima koje učestvuju u radnim grupama ne daje dovoljno informacija ili obavještenja kako bi one mogle da adekvatno doprinesu ili se njihov doprinos ignoriše.

Izvještaj o primjeni Uredbe o izboru predstavnika NVO u radna tijela organa držane uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija je sa zakašnjenjem usvojen sredinom 2019. Skoro četvrtina organa nije dostavila tražene podatke Ministarstvu javne uprave za potrebe izrade ovog izvještaja. Prema Izvještaju, skoro 60% ministarstava nije objavilo spisak zakona o kojima će se sprovesti javna rasprava.

Prema podacima iz Izvještaja o primjeni Uredbe o izboru predstavnika NVO u radna tijela organa držane uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija, u radne grupe su u toku 2018. godine bila uključena 23 predstavnika NVO sektora. Kvalitet uključenosti OCD-a varira od jedne do druge radne grupe. Usljed nezadovoljstva zbog odnosa vlasti prema njihovim inicijativama, neke od najrelevantnijih OCD-a su odstupile od radnih grupa i drugih tijela koje osniva vlada. Time se otvorio prostor za manje poznate OCD da uzmu učešća u radnim tijelima i daju podršku vladinim politikama.

Ministarstvo javne uprave vodi platforme eParticipacija i ePeticije, međutim na taj način nije obezbjeđeno suštinsko učešće javnosti u proces kreiranja politika usljed niskog nivoa zainteresovanosti građana. Na primjer, iako je Ministarstvo javne uprave postavilo cilj da u 2019. godini dobije najmanje 100 komentara zainteresovane javnosti putem platforme eParticipacije, pristigao je svega jedan komentar.

Tokom 2019. godine, predsjednik vlade se dva puta sastao sa predstavnicima nevladinih organizacija kako bi razgovarali o saradnji u procesu pridruživanja EU. Učesnici prvog sastanka su istakli da postoji veliko nepovjerenjeizmeđu vlade i nevladinih organizacija. Na drugom sastanku, premijer je kritikovao odsustvo predstavnika onihNVO-a „koji su ključni kritičari vladinih politika i rezultata u procesu pregovora“ iako im je upućen poziv na sastanak.

U 2019. godini izrađen je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama kojim se uvode nova ograničenja za ostvarivanje ovog prava, suprotno međunarodnim standardima. Između ostalog, ovim se propisom sužava pojam informacije, uvodi se institut „zloupotrebe prava“ kao osnov za odbijanje pristupa informaciji, a političke partije se izuzimaju od njegove primjene. Preko osamdeset predstavnika nevladinog sektora i crnogorskih medija je uputilo otvoreno pismo predstavnicima međunarodne zajednice u Crnoj Gori u oktobru sa ciljem izražavanja svog protivljenja ovom nacrtu. Usvajanje predloženih izmjena bi značajno ograničilo sposobnost OCD-a i medija da obavljaju svoju nadzornu funkciju. Evropska komisija je u posljednjem izvještaju izrazila zabrinutost da javne institucije često proglašavaju informacije tajnim.

Tokom 2019. godine OCD su se takođe bavile zagovaranjem s fokusom na zaštitu i unapređenje ljudskih prava, posebno RAE (Romi, Aškalije i Egipćani) i LGBTI (lezbijke, gejevi, biseksualne, transrodne i interseksualne osobe)populacije. U septembru je nevladina organizacija Queer Montenegro organizovala sedmu Paradu ponosa koja je protekla bez incidenata. Tom prilikom je upućen apel za usvajanje Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola. Nakon što u julu Predlog zakona nije dobio većinu u Skupštini Crne Gore, Vlada je utvrdila novi predlog zakona sličnog sadržaja krajem 2019. godine. U reagovanju na primjere govora mržnje tokom skupštinske rasprave o zakonu, organizacioni odbor Parade ponosa najavio je da će tražiti ukidanje direktnog prenosa sjednice parlamenta.

U 2019. godini, formiran je građanski pokret Odupri se kao neformalno udruženje građana koje je predvodiloproteste u Crnoj Gori, zahtijevajući smjenu vlasti i ostavku čelnih ljudi u državi i tužilaštvu. Protesti su počeli nakon objavljivanja video snimka u kom kontroverzni biznismen predaje novac bivšem gradonačelniku Podgorice, a okončani su u septembru 2019. godine.

Nakon pritiska javnosti, u 2019. godini je objavljen spisak funkcionera kojima su dodijeljeni stanovi ili krediti pod povoljnm uslovima u mandatu aktuelne vlade. Deset nevladinih organizacije je podnijelo inicijativu za pokretanje peticije kojom se predlaže da Vlada ukloni oznaku tajnosti sa akata koje donosi komisije za stambenu politiku i raspodjelu sredstava budžetske rezerve, međutim to je odbijeno.

Zakon o lokalnoj samoupravi uređuje saradnju između OCD-a i lokalnih vlasti, ali se još uvijek ne primjenjuje dosljedno. Učešće OCD-a u donošenju odluka na lokalnom nivou je ograničeno. U toku prethodne godine Glavni grad je radio na izradi nekoliko odluka o saradnji i partnerstvu sa NVO sektorom. Jednom od njih se predviđa da član Savjeta za saradnju Glavnog grada i NVO iz reda nevladinih organizacija treba da ima podršku najmanje tri organizacije. Nevladin sektor je kritikovao ovo rješenje, jer se njime postavlja rigidniji uslov u odnosu na Uredbu o izboru predstavnika NVO u radna tijela organa držane uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija, po kojoj je dovoljna samo podrška organizacije u kojoj predloženi kandidat radi.

Savjet za saradnju organa državne uprave i NVO je izabran u septembru 2018. Savjetom predsjedava ministarka javne uprave, a čini ga 6 predstavnika organa državne uprave i 6 predstavnika nevladinog sektora. Zadatak Savjeta je praćenje primjene Strategije unapređenja podsticajnog okruženja za djelovanje NVO. Savjet takođe daje mišljenja o nacrtima propisa i drugim dokumentima koji se odnose na rad i razvoj NVO, kao i o primjeni propisa, strateških i drugih dokumenata koji se odnose na rad i razvoj NVO. Savjet je održao ukupno sedam sjednica do kraja 2019. godine.

U septembru 2018. godine, osnovan je Direktorat za dobru javnu upravu i djelovanje NVO u okviru Ministarstva javne uprave. Dvije direkcije u okviru ovog Direktorata se bave poslovima koji se odnose konkretno na rad NVO – Direkcija za registraciju, evidencije nevladinih organizacija i političkih partija i Direkcija za saradnju sa nevladinim organizacijama.

 

* Izjava o odricanju odgovornosti: Ovdje su iznesena mišljenja panelista i drugih istraživača u projektu i ne odražavaju nužno stavove USAID-a ili FHI 360.

Indeks održivosti OCD-a je analitički instrument koji mjeri napredak civilnog sektora u regionu Centralne i Istočne Evrope i Evroazije.

››  Indeks ispituje sveukupno okruženje za razvoj civilnog društva,
kroz sedam dimenzija. ‹‹

© 2020 Centar za demokratsku tranziciju